Legenda od 4 do 9 godina 3 min srpska narodna legenda

Sveti Sava i kuća bez prozora

Sveti Sava stoji kraj nove brvnare bez prozora, a seljaci veselo jure sa vrećama i korpama da uhvate sunčevu svetlost
Sveti Sava je isekao prozor u brvnari, sunce obasjava sobu, a seljaci zadivljeno gledaju
Sveti Sava je isekao prozor u brvnari, sunce obasjava sobu, a seljaci zadivljeno gledaju

Pričaju stari ljudi da je Sveti Sava mnogo putovao po našim krajevima. Išao je od sela do sela, učio decu da čitaju i pišu, a odrasle svemu što im je bilo potrebno za život.

Jednom je došao u selo u kome su ljudi baš tada sagradili novu, lepu kuću od brvana. Krov je bio čvrst, vrata jaka, ali unutra je bilo mračno kao u rogu. Niko nije pomislio da ostavi prozor.

Seljaci su se dosetili: „Svetlost je napolju, pa hajde da je unesemo!“ Uzeli su vreće, korpe, rešeta i kape, pa su ih držali na suncu, brzo ih zatvarali i trčali u kuću. Tamo bi ih otvorili, ali u kući je i dalje bilo mračno. I tako ceo dan: trči napolje, hvataj sunce, trči unutra, a mrak ni da se pomeri.

Sveti Sava je dugo gledao šta rade. Onda je prišao i blago upitao: „Braćo, šta to nosite?“ „Nosimo svetlost u kuću“, rekli su umorni seljaci, „ali nekako se prospe usput.“

Sveti Sava se nasmešio, uzeo sekiru i u zidu prema suncu isekao četvrtasti otvor. Sunčeva svetlost odmah je pokuljala u kuću i obasjala svaki ćošak. „Eto“, rekao je, „svetlost ne treba nositi. Treba joj samo otvoriti put.“

Seljaci su se gledali, pa se slatko nasmejali sami sebi. Od tada su svakoj kući pravili prozore, a u prozore su stavljali tanku providnu kožu, kasnije i staklo, da svetlost ulazi, a vetar ne.

I danas, kad sunce ujutru uđe kroz prozor u vašu sobu, možete se setiti sela koje je svetlost nosilo u vrećama.

KRAJ

Sova kaže

Pametan savet vredi više od mnogo uzaludnog truda.

Odakle je ova legenda

Ovo je srpska narodna legenda

Narodnu legendu niko nije potpisao. Nastala je davno, a ljudi su je pričali jedni drugima i prenosili s kolena na koleno, mnogo pre nego što je zapisana. Svaki pripovedač ponešto je dodao ili promenio, pa ista legenda često postoji u više verzija, a slične priče se pričaju u različitim zemljama.

Srpske narodne priče, pesme, zagonetke i poslovice sakupljao je i zapisivao Vuk Stefanović Karadžić, da se ne zaborave. Zahvaljujući njemu i drugim sakupljačima, i danas ih čitamo deci.

Za roditelje: razgovor posle čitanja
  • Šta su seljaci zaboravili kad su pravili kuću?
  • Kako su pokušali da unesu svetlost?
  • Kako im je Sveti Sava pomogao?
  • Da li si ti nekada nešto radio na teži način, a onda otkrio lakši?
Našli ste grešku? Javite nam Pročitaj još

Iz priče u svet

Sledeća legenda Tezej i Arijadnin konac Junak Tezej ulazi u Dedalov lavirint na Kritu, a princeza Arijadna mu daje klupko konca da bi pronašao put nazad.