Priča od 4 do 8 godina 3 min autorsko delo

Priča o nezahvalnom mišu

Mali miš grli ogromno parče sira u ostavi

Jednog dana, jedan mišić našao je na tavanu veliki okrugli sir.

Ovoliki i još veći... Mišić je bio gladan i morao je odmah jesti. Čučnuo je na svoje zadnje šape – ovako - i počeo je doručkovati, ručati i večerati, jer celoga dana nije ništa okusio.

I tako je jeo, jeo i jeo, dok se nije najeo i dok nije napravio jednu veliku rupu u tom siru.

Miš je bio sit i umoran, i još mu se spavalo. I tako je rešio da se ne vraća u jednu staru cipelu koja je pre bila njegova kuća, nego da ostane u toj rupi od sira.

I tako je on ostao u toj rupi od sira. Da mu to bude nova kuća. U tom siru on je imao lep stan, lepu veliku rupu, ali je taj stan stalno mirisao na sir. Jer je bio od sira. A mišić je bio glup i lenj i nije hteo da traži druge stvari koje lepo mirišu i koje se mogu jesti. Ne, on je bio lenj i glup.

On je samo jeo svoju rupu. Svoj stan u kome je živeo i u kome je spavao.

Svakoga dana sve više i više. On je doručkovao, ručao i večerao svoju rupu od sira. Rupa je onda postala velika, ali je sir postao mali.

I tako je na kraju miš sasvim pojeo svoju rupu. Sasvim.

I to je bilo ovako: mišić je jeo i jeo i odjednom je rupa postala velika kao tavan, a sira nigde nije bilo!...

...Nije bilo više sira, ali je tu bila jedna - mačka! Skoči mačka na debelog miša, a debeli miš bež, bež, pa ponovo u onu cipelu...

I eno ga i sada tamo. Tu kuću valjda neće pojesti.

KRAJ

Sova kaže

Ko je lenj i misli samo na sebe, lako ostane bez svega.

Odakle je ova priča

Autor: Dušan Radović

Dušan Radović je rođen 29. novembra 1922. godine u Nišu. Školovao se u Subotici i Beogradu. Književnošću se bavio od 1947. godine.

Bio je pesnik, pisac, bavio se novinarstvom, bio je aforisticar kao i TV urednik. Isto tako je bio glavni urednik "Pionirskih novina" kao i lista "Poletarac". Pored toga bio je i urednik Programa za decu Radio Beograda kao i Studija B.

Pisao je priče, pesme, skečeve, aforizme, skice, najave, odjave, songove, scenarija za radio i televiziju, prikaze, humoreske. Radio je u listovima "Zmaj", "Pionir", "Kekec"... Bio je glavni urednik "Pionirskih novina", urednik Programa za decu Radio-Beograda, urednik Programa za decu Televizije Beograd, urednik lista "Poletarac", novinar "Borbe" i od 1975. godine bio je urednik Studija B.

Njegova dela prevođena su na sve značajnije svetske jezike. Više njegovih stihova su stavljeni u note: "Zdravica", "Najbolja mama na svetu", "Jesenja pesma" itd.

Najpoznatije pesme Mrak, Šta je na kraju, Pesma o mleku, Tatin muzičar, Zdravica (Sve što raste htelo bi da raste...), Kapetan Džon Piplfoks (1953), radio-igra Poštovana deco (1954), pesme Smešne reči (1961), pesme Pričam ti priču (1963), pesme i priče Na slovo, na slovo (1963-1965), televizijska serija Če, tragedija koja traje (1969. sa M. Bećkovićem), poema Vukova azbuka (1971), pesme Zoološki vrt (1972), pesme Beograde, dobro jutro 1 (1977), aforizmi Beograde, dobro jutro 2 (1981), aforizmi Ponedeljak, Utorak, Sreda, Četvrtak (1983), poezija i proza za decu u četiri knjige Beograde, dobro jutro 3 (1984), aforizmi.

Neke od njegovih pesama su postale hitovi za decu u izvođenju Dečijeg hora "Kolibri":

Mrak, Šta je na kraju, Pesma o mleku, Tatin muzičar, Zdravica (Sve što raste htelo bi da raste...)

Za roditelje: razgovor posle čitanja
  • Šta je mišić našao na tavanu?
  • Zašto je odlučio da živi u siru?
  • Šta se desilo kada je pojeo ceo sir?
  • Šta je mišić trebalo da uradi drugačije?
Našli ste grešku? Javite nam Pročitaj još
Sledeća priča Sveti Sava i đaci "Sveti Sava i đaci" narodna priča. Sveti Sava bio je i učitelj. Jednom njegovom đaku,